Crna Gora 9. novembra dobija status kandidata za članstvo u EU

Crna Gora će dobiti preporuku Evropske komisije za status države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali će do početka pregovora morati da uloži dodatne napore da popravi stanje u mnogim oblastima, navodi se u internom dokumentu koji čini politički dio mišljenja EK koji će biti objavljen 9. novembra u Briselu.

Pozitivno mišljenje u Crnu Goru će već 10. novembra donijeti lično evropski komesar za proširenje Štefan File i uručiti ga premijeru Milu Đukanoviću, potvrđeno je Evropskom reporteru u Fileovom kabinetu.

File će tokom posjete Crnoj Gori, kako nam je rečeno, našoj vlasti uputiti ohrabrujuću poruku, jer to u Briselu trenutno, uz manje-više nedostataka, vide kao jedinu uspješenu priču na Balkanu.

Ipak, prema izvorima Evropskog reportera, posotoji mogućnost da početak pregovora bude odložen i za nekoliko godina, jer će zahtjevi za reformama u pojedinim oblastima biti toliko komplikovani, da naša vlada jednostavno neće moći da ih sprovede u kraćem vremenskom roku.

Isti izvor tvrdi da će najveći izazov za Crnu Goru biti pravosudni sistem, te da ni intenzivna komunikacija između Evropske komisije i crnogorske vlade neće uroditi pohvalama za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer naša Vlada, kako navodi izvor ER, nije dala dovoljno argumenata da ubijedi Brisel da se dovoljno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Istog dana, u Briselu će biti prezentovan i redovan godišnji izvještaj o napretku Crne Gore i ostalih balkanskih zemalja na putu ka EU.

Taj dokument će donijeti nešto šire formulacije pohvala i kritika koje će se već naći u aviju, odnosno mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU.

U tekstu avija navodi se da se napredak očekuje u borbi protiv organizovanog kriminala, da treba sprovesti izborni zakon, pozabaviti se ulogom parlamenta u imenovanju sudskih i tužilačkih savjeta i državnih tužilaca“, te poboljšati efikasnost pravosuđa.

Zabrinjava sloboda izražavanja

Evropska unija će međutim pozvati Crnu Goru, ali i ostale zemlje zapadnog Balkana da se hitno pozabave pitanjem slobode izražavanja i medija i izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog stanja u toj oblasti.

EK je upozorila da je u nekoliko balkanskih država, uključujući Crnu Goru, problem političko miješanje u nezavisnost medija, uključujući javne servise.

Nedostaci u funkcionisanju demokratije

Komisija je konstatovala i da je Crna Gora parlamentarna demokratija koja uveliko funkcioniše u skladu sa evropskim standardima. Kaže se da konsenzus među političkim partijama o jačanju države postaje sve snažniji, a postoji i u pogledu članstva u EU.

U mišljenju je navedeno da je Crna Gora posljednjih godina ojačala pravni i institucionalni okvir vladavine prava, ali da njegovo sprovođenje nije dobro. Ukazuje se da su glavni problemi vezani za politizaciju sudstva i nedostatke u funkcionisanju institucija za primjenu zakona, pogotovo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Navodi se da postoji zabrinutost u pogledu nadzora javnih nabavki privatizacije, prostornog planiranja i građevinskih dozvola.

Istaknuto je da je u borbi protiv organizovanog kriminala pravni okvir koji je razvila Crna Gora uglavnom adekvatan i da su kapaciteti su poboljšani, ali da organizovani kriminal i dalje ostaje ozbiljan problem.

Kriza pokazala osjetljivost u kontroli bankarskog sektora

Kada je riječ o ekonomiji, u mišljenju je konstatovano da je ekonomska kriza otkrila osjetljivost Crne Gore u regulativama i nadgledanju bankarskog sektora, zahtijevajući kritičnu dokapitalizaciju banaka. Kaže se da je nakon više godina velikog priliva kapitala koji je pomogao brz ekonomski rast, kriza otkrila unutrašnje i spoljne debalanse koji ugrožavaju državu i prijete njenoj makroekonomskoj stabilnosti.

Ocijenjeno je da je crnogorska ekonomija veoma otvorena i da postoji visok nivo trgovinskih i investicionih integracija sa EU i ostatkom regiona Zapadnog Balkana. Državna pomoć je, kako su naveli, izuzetno mala i često je vezana za privatizaciju klauzula ili podršku pogođenih preduzeća.

Prema njihovom mišljenju to je dovelo do visoke stope rasta koja je u prosjeku bila iznad pet odsto u godinama prije krize. Oni su kazali da su budžetski deficit i javni dug održani na umjerenom nivou, kao i da je modernizovano radno zakonodavstvo.

Oni smatraju da postojana nezaposlenost i neformalna zaposlenost ukazuju na slabosti obrazovnog sistema za stručno osposobljavanje kao i na neke rigidnosti tržišta rada.

Pohvale smo dobili za pravni okvir protiv diskriminacije. Ipak, konstatovano je da u praksi Romi, Aškalije i Egipćani, osobe sa invaliditetom kao i lezbijke, gejevi, biseksualci i transrodne osobe (LGBT) su i dalje izloženi diskriminaciji čak i od državnih organa.

Izvor: CEAP